Znanost

U izradi najveća online enciklopedija života

Svi će se složiti da je Wikipedia izuzetno korisna brojnim
internetomanima, ali s obzirom na to da je uređuju korisnici širom
svijeta, sa sobom nosi brojne probleme poput pogrešnih ili zlonamjernih unosa i sličnog.

Grupa naučnika odlučila je stati tome na kraj i najavljuje početak projekta nazvanog 'Encyclopaedia of Life'

U ovoj u budućnosti najvećoj mrežnoj enciklopediji života na
internetu trebali bi biti sadržani svi postojeći poznati oblici života,
ali u kasnijem stadiju u nju će se ubacivati i podaci o onim izumrlim.

Ukupna vrijednost projekta 'Encyclopaedia of Life' iznosi 100 miliona dolara,
a započet je na današnji dan financijskom injekcijom od 12,5 miliona,
koje su donirali John D. and Catherine T. MacArthur te fundacija Alfred
P. Sloan. Kompletan projekt izrade ove enciklopedije provodit će grupa od 25 do 35 naučnika, sastavljenih od stručnjaka U.S. Field Museuma,
Univerziteta Harvard, Marine Biological Laboratoryja, Missouri
Botanical Gardena, Smithsonian Institutiona te organizacije
Biodiversity Heritage Library.

Osim tekstualnih napisa o svim vrstama života, enciklopedija će biti obogaćena brojnim multimedijskim sadržajima.

Ljudi i majmuni se razdvojili milionima godina ranije nego što se mislilo

Otkriće fosila starih deset miliona godina u Etiopiji ukazuje na
to da su se preci današnjeg homo sapiensa genetski razdvojili od
čovjekolikih majmuna milionima godina nego što se to do sada smatralo, tvrdi studija u srijedu objavljena u britanskom časopisu "Nature".

Fosili se sastoje od očnjaka i sedam kutnjaka koji su pripadali pretku
savremenih gorila. Ostaci su pronađeni u grmlju nekih 170 km istočno od
etiopskog glavnog grada Addis Abebe.

Stručnjaci su ustanovili da zubi pripadaju stvorenju čije je zubalo
prilično slično današnjem gorili. Fosili su datirani na razdoblje od
prije 10-10,5 miliona godina.

Ukoliko je doista riječ o pretku savremenog gorile, to znači da je
raskol između predaka današnjeg homo sapiensa i predaka današnjih
čovjekolikih majmuna daleko stariji nego što se pretpostavljalo.

Dosadašnje analize DNK su upućivale da su ljudi i čovjekoliki
majmuni imali zajedničkog pretka između 5 i 6 miliona godina. Od ljudi
je među današnjim čovjekolikim majmunima najrazličitiji orangutan, koji
se od glavne linije odvojio prije 13 i 14 miliona godina.

Dosada se najstarijim direktnim pretkom savremenih ljudi smatra
Ororin ili "Milenijski čovjek", čiji su ostaci pronađeni u Keniji 2000.
godine, a čija je starost procijenjena na 5,8 miliona godina. U Čadu
je, pak, pronađen milion godina stariji Sahelantrop, ali o njegovoj
direktnoj vezi s ljudskom vrstom još uvijek ne postoji naučni
konsenzus.

Autori studije tvrde kako pronalaženje tzv. "karike koja nedostaje",
odnosno posljednjeg zajedničkog pretka čovjeka i majmuna, danas izgleda
daleko teže, jer je to stvorenje očigledno živjelo u miocenu -
geološkom razdoblju koje je trajalo od prije 23 do prije 5 miliona
godina. Iz tog razdoblja gotovo da nema fosila stvorenja koja podsjećaju na
čovjekolike majmuna, odnosno barem je tako bilo do otkrića etiopskog
fosila koji je dobio ime "Chororapithecus abyssinicus".